Bukurešt - glavni grad Rumunije
Tražite vodič za Bukurešt sa osnovnim podacima i atrakcijama? Na pravom ste mestu. Bukurešt
je glavni grad Rumunije i ujedno i njeno glavno političko, kulturno i
privredno sedište, koje se nalazi u jugoistočnom delu zemlje. Leži u
istočnom delu plodne Vlaške nizije uz reku Dumbovita, pritoku Agresa i
na oko 65 kilometara od Dunava. Bukurešt pokriva površinu od oko 300
kvadratnih kilometara.
Razvoj Bukurešta kao modernog grada
Bukurešt kao moderan grad sa
monumentalnim gradjevinama, prostranim trgovima, ulicama, parkovima,
počeo se razvijati u XIX veku i dalje se razvija izgradnjom stambenih
četvrti, sportskih objekata, filmskog centra (Buftea) sa kulturnim
središtem, sa Univerzitetom (osnovanim 1694. godine), akademijom nauka,
bibliotekama, muzejima, velikim parkovima i dr. Tu je i niz kulturno
istorijskih spomenika, koji upotpunjuju ukupan utisak o gradu. Od
značajnijih starih gradjevina se izdvajaju Palata pravde iz 1864.
godine i Predsednička palata iz XVII veka.
Bukurešt kroz istoriju
Do kraja Drugog
svetskog rata Bukureštom su dominirale gradjevine u francuskom stilu,
tako da je često nazivan ?Parizom na Balkanu?. Medjutim, rumunski
diktator Nikolae Čaušesku je tokom svoje vladavine većinu tih
gradjevina srušio i započeo gradnju novih u severnokorejskom stilu.
Ipak, većina tih gradjevina ni do danas nije završena. Iz tog doba
istorije Bukurešta je ostala kao najznačajnija zgrada nacionalnog
Parlamenta, koja i danas predstavlja jednu od najlepših gradjevina u
ovom gradu.
Stanovništvo je istočno pravoslavne i
rimokatoličke veroispovesti. Nacionalna valuta je lev. Grad ima preko 2
miliona stanovnika.
Bukurešt kao industrijski centar Rumunije
Bukurešt je najvažniji industrijski
centar Rumunije sa razvijenom metalurgijom, industrijom motornih
vozila, hemijskom, prehrambenom i farmaceutskom industrijom, kao i
rafinerijama nafte. Naftovodom i plinom spojen je sa Transilvanijom.
Više od 20% rumunske industrije se nalazi u ovom gradu.
U
Rimsko doba na mestu Bukurešta nalazilo se naselje Dačana. U XIV veku
Bukurešt je bio utvrdjena rimska rezidencija vlaških knezova i važan
trgovački centar. Godine 1595. zauzimaju ga i razaraju Turci. Od 1698.
godine, po odluci Otomanskog sultana Mustafe II, postaje sedište vlade
Vlaške. Stradao je više puta za vreme ratova Rusije i Austrije s
Turskom u XVIII i XIX veku i od epidemije kuge 1813. godine.
Kada je postao glavni grad Rumunije?
Po
prvi put Bukurešt je proglašen za glavni grad Rumunije posle
Rusko-turskog rata 1877/8 godine. Bio je okupiran od strane Nemačke u
Prvom i Drugom svetskom ratu, a posle Drugog svetskog rata od strane
SSSR-a. Ta okupacija je trajala do 1958. godine, kada je Rumunija
dobila potpunu nezavisnost.
Bukurešt kao mesto gde su se sklapali sporazumi
U Bukureštu je potpisano više
medjunarodnih mirovnih ugovora: Bukureštanski mir zaključen izmedju
Turske i Rusije (28.05.1812.); izmedju Srbije i Bugarske (03.03.1886.);
izmedju poražene Bugarske i njenih balkanskih protivnika Srbije, Grčke,
Rumunije i Crne Gore (10.08.1913.); izmedju poražene Rumunije i Nemačke
s jedne strane i Austro-Ugarske, Turske i Bugarske s druge strane
(07.05.1918.), a 30.12.1947. godine proglašena je u Bukureštu Rumunska
republika.
Ovaj grad su relativno često potresali jaki
zemljotresi. Jedan od najtragičnijih se desio 1977. godine, kada je
poginulo više od 1.500 ljudi, a materijalna šteta je bila ogromna.
photo: GNU free documentation licence