Ovu
životinju prati reputacija izuzetno neaktivne i lenje životinje, što se
vidi i iz samog imena. Ime dobija na značaju kada se pomene da, na
primer, lenjivac jednom nedeljno obavlja nuždu i to na zemlji. Da bi sa
drveta sišao na zemlju potrebno mu je sat vremena.
Nerazvijene
noge i ruke i specifičan oblik prstiju lenjivcu otežavaju kretanje po
zemlji. Na krznu lenjivca se nalaze moljci i sitne biljke, koje pokupi
dok se kreće i oni mu omogućavaju bolju kamuflažu u drveću. Na telu im
se nalazi kratak rep dužine od 2,5 do 7,5 cm. Žive oko 12 godina u
prirodi, ali u zoološkim vrtovima i u regulisanim uslovima žive mnogo
duže.
Ženke radjaju jednog mladunca, koji je po rodjenju
veličine ljudskog palca na ruci. Majke su jedine koje brinu o svojim
mladuncima.
Ovo
su noćne životinje, koje žive usamljeničkim
životom. Hrane se lišćem, voćem i pupoljcima. Najveći neprijatelji su
im jaguar, ocelot i anakonda. Prilagođeni su životu i krošnjama visokog
drveća. Lišće koje je njihov glavni izvor hrane, vari se sporo zato
lenjivci imaju veliki želudac sa više pregrada. Dve trećine težine
lanjivca čini upravo želudac sa svojim sadžajem koji može da se vari i
do mesec dana.
Lenjivci spadaju u najsporije
životinje. Kreću se brzinom od 4 metara na sat!?! Često spavaju viseći
glavom prema zemlji. Nije retka pojava videti lenjivca koji je uginuo
kako visi na drvetu, glavom nadole.
Lenjivac se razvrstava u
pet podvrsta: Hofmanov lenjivac sa dva prsta, Lajnov lenjivac sa dva
prsta, Braon lenjivac sa tri prsta, Pejlov lenjivac sa tri prsta i
Troprsti lenjivac sa grivom. Uočavate da postoje lenjivci sa dva i tri
prsta. Sve vrste lenjivca su na listi veoma ugroženih životinja. Naseljavaju veći deo Južne Amerike.