Sedam svetskihčuda antike
Velika pramida u Gizi

Velika piramida u Gizi je najstarije svetsko čudo, a takodje i jedino očuvano svetsko čudo, za razliku od ostalih. Giza
je grad u Egiptu, nekropolj antičkog Memfisa, koji se nalazi na
zapadnoj obali reke Nil, a danas je deo Kaira...
Kolos sa Rodosa

Kolos
je svetsko čudo koje je imalo najkraći vek trajanja. Od izgradnje do
uništenja ove statue prošlo je svega 55 godina..Statuu
Kolosa je osmislio i projektovao vajar Ares iz Lindosa. Gradnja statue
je počela 294. godine pne...
Hram boginje Artemide u Efesu

Artemida
je starogrčka boginja lova, divljine i plodnosti. Hram ovoj boginji u Efesu, starogrčkom
gradu u Maloj Aziji, danas u Turskoj je podigao kralj Krosos. Nalazi se blizu
grada Seldžuka i na 50 kilometara od grada Izmira. ...
Mauzolej u Halikarnasu

Mauzolej u Halikarnasu
se
nalazi u gradu Bodrumu, na obali Egejskog mora, u jugozapadnom delu
današnje Turske. Grad Bodrum se u vreme stare Grčke zvao
Halikarnas. Ovo svetsko čudo je, kao i piramide, predstavljalo grobnicu
vladara...
Statua boga Zevsa u Olimpiji

Statua
boga Zevsa je podignuta oko 450 godina pre nove ere i postavljena je
bila u hramu posvećenom ovom bogu. Napravio ju je starogrčki skulpturor
Fidija, a poveravanje ovog posla se smatralo svetim zadatkom za njega. ...
Svetionik u Aleksandriji

Svetionik
u Aleksandriji je jedino od sedam svetskih čuda koje je od početka
bilo korišćeno u praktične svrhe. Ovaj svetionik je omogućavao
bezbedan pristanak brodova u veliku aleksandrijsku luku u Egiptu...
Viseći vrtovi Vavilona

U
vavilonskim zapisima iz vremena Nabukodonosora II nema nikakvih
podataka o ovim visećim vrtovima. To je i najveća misterija u vezi sa
ovim svetskim čudom, obzirom da je pronašeno puno zapisa o tome kako su
izgledali dvorci...